Rezultati i analiza ankete o tome kako se učenici naše škole koriste medijima
Projekt Školsko partnerstvo The Media. What next? sveobuhvatni je projekt financiran nepovratnim novcem Europske unije (pod projektnom oznakom 2018-1-SK01-KA229-046289_5), čiji je glavni cilj poticanje pozitivnog stava u odgojno-obrazovnom sustavu za područje medija i pismenosti.
U sklopu toga projekta provedena je i anketa među učenicima OŠ Ante Kovačića u Zlataru u dobi od 11 do 14 godina, čije ćemo rezultate iznijeti i kratko analizirati u ovome radu. U ispitivanju sudjelovalo je 120 učenika, a anketa je ispunjavana u sklopu nastave Engleskog jezika te na tome zahvaljujemo učiteljicama mr. sc. Tanji Tomici i Loreni Belini, koje su također dio Školskog projektnog tima.
Anketa se sastojala od 18 pitanja, na koja su učenici odgovarali zaokruživanjem jednog od ponuđenih odgovora. Neka pitanja imala su i rubriku “ostalo” gdje su učenici mogli upisati svoje nadopune.
Ispitni obrazac sastoji se od 18 pitanja, čiji je cilj dobiti uvid u navike učenika po pitanju vremena provedenog ispred ekrana (televizor, računalo, mobitel, tablet), čitanja časopisa, način provođenja slobodnog vremena, odnos prema čitanju knjiga i čitalačke navike općenito, korištenje izvannastavne literature i izvora informacija te ulogu obitelji i prijatelja u formiranju čitalačkih navika.
Odgovori učenika na pitanja koja se odnose na vrijeme provedeno ispred ekrana pokazuju da većina učenika u nastavnim danima ispred različitih vrsta ekrana provede 3-4 sata. Najveći dio tog vremena otpada na televizor, a slijede videoigre i surfanje po internetu.
Većina učenika ne čita klasične časopise.
Kada je riječ o vikendu, istraživanje pokazuje da veći dio učenika provodi vrijeme s prijateljima, obitelji i u sportskim aktivnostima, a tek manji dio ispred računala ili televizora.
Gotovo trećina učenika u nastavnim danima ne čita nikakve knjige. Većina ispitanika u prosjeku knjige čita otprilike 30 minuta na dan. Kao razlog čitanja, većina ispitanika navodi uživanje u čitanju i korisnost u smislu dodatnog obrazovanja i poticanja na razmišljanje i komunikaciju.
Od ispitanika koji su odgovorili da ne čitaju kao glavni razlog naveli su da ih čitanje umara i da radije gledaju TV. Manji dio ispitanika kao razlog naveo je nedostatak vremena.
Velika većina (više od 90 posto) učenika u domu posjeduje knjige. Na upit o broju knjiga koje imaju, većina je odgovorila da ne zna ili da imaju otprilike stotinu knjiga.
Otprilike polovina učenika u sklopu obveznih knjiga (lektire) pročitalo je tri i više knjiga. Otprilike 10 posto učenika odgovorilo je da nastavnici ne zahtijevaju obvezno čitanje knjiga, a gotovo trećina ispitanika odgovorila je da ne čita lektiru jer sve što im treba mogu naći na internetu.
Velika većina ispitanika (više od 90 %) pri izradi izvještaja, eseja i prezentacija koristi se izvorima informacija izvan školskih udžbenika. Kao izvor dodatnih informacija velika većina (više od 90 %) navodi internet.
Velika većina učenika (više od 90 %) ima naviku odlaska u Gradsku knjižnicu.
Otprilike 2/3 učenika dobivaju knjige na dar od svojih roditelja ili prijatelja.
Na pitanje jesu li im knjige čitane u djetinjstvu, velika većina ispitanika (otprilike 95 posto) odgovorila je pozitivno. Čitali su im većinom roditelji (otprilke 90 posto) te bake i djedovi (otprilike 45 posto).
Detaljni rezultati ankete nalaze se u nastavku i prikazani su u obliku grafikona.
Istraživanje je pokazalo mnoge pozitivne navike anketiranih učenika. Tu valja izdvojiti: kvalitetno provedeno vrijeme vikenda s obitelji, prijateljima i u sportskim aktivnostima; znatan udio učenika ima naviku čitanja knjiga (otprilike 2/3); velika većina učenika koristi se dodatnima izvorima informacija pri izradi školskih projekata; velika većina učenika učlanjena je i u Gradsku knjižnicu i koristi se njezinim uslugama; knjiga je čest dar roditelja, prijatelja i rodbine; uključenost roditelja te baka i djedova u čitanju knjiga u djetinjstvu vrlo je česta.
Osim pozitivnih navika, postoje i područja gdje se vidi određeni prostor za poboljšanje. Vrijeme provedeno ispred različitih vrsta ekrana za nastavnih dana kod većine učenika iznosi 3-4 sata, što je gotovo polovina njihova slobodna vremena koje bi se moglo provesti na konstruktivniji i zdraviji način. Otprilike trećina učenika ne čita nikakve knjige u nastavnim danima. Više od polovine ispitanika u sklopu obvezne lektire pročita manje od tri knjige. Primjer anketnog upitnik možete preuzeti ovdje, a detaljnu analizu ankete u obliku grafikona u Excelu ovdje. (Mirela Lebić Popov, prof.)