Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja
U školi je s provođenjem započeo Program jačanja psihološke otpornosti - briga o mentalnom zdravlju i razvoj socijalno-emocionalnih kompetencija. Psihologinja Katarina Biondić Kaštela započela je u sedmim razredima s radionicama na tu temu. Prva radionica psihoedukativnog karaktera započela je u listopadu - mjesecu u kojem inače obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja (10. listopada). Cilj radionica je educirati djecu o temi mentalnog zdravlja, stresa, depresije te smanjiti stigmu prema problemima mentalnog zdravlja, kao i poticati razvoj pozitivne slike o sebi te osvijestiti vlastite sposobnosti i vrline. U program će biti uključeni i učenici petih razreda.
Mentalno zdravlje i tjelesno zdravlje čvrsto su međusobno povezani i jednako su važni. Mentalna higijena jest briga o vlastitom mentalnom zdravlju, o svojim osjećajima, odnosima i mislima te bi kao takva trebala biti redovna praksa, kao što svakodnevno održavamo i higijenu tijela. Nastavak pod opširnije.
Danas se više nego ikada zna kako je mentalno zdravlje preduvjet i temeljna odrednica kvalitete života. Mentalno zdravlje definira se kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac prepoznaje vlastite sposobnosti i potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima te produktivno raditi i doprinositi zajednici u kojoj živi. Djeca, mladi i odrasli koji imaju dobru sliku o sebi, razvijene vještine suočavanja i nošenja sa stresom, znaju kako se povezivati s drugima te biti aktivni sudionici društva imaju veće šanse imati dobro mentalno zdravlje.
Nažalost, poremećaji mentalnog zdravlja rastući su problem cjelokupnog društva. Svjedoče tome i podaci nedavno objavljeni u istraživanju o sve većoj nesigurnosti, depresiji i anksioznosti mladih, koje je među učenicima prošle školske godine proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Prema istraživanju, 20 do 30 posto učenika ima ozbiljne simptome depresivnosti, anksioznosti i stresa. Rano prepoznavanje teškoća mentalnog zdravlja ključno je kako djeca ne bi mjesecima i godinama patila u sebi ili bila osuđivana zbog neprilagođenog ponašanja. Stres može imati negativan utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje, stoga je važno upoznati se sa strategijama koje nas mogu zaštititi od negativnih posljedica.
Teškoće mentalnog zdravlja nisu “sramota”, već nešto što se može dogoditi svakome od nas u nekom razdoblju života. U društvu još uvijek postoji stav o tome da imati psihičke smetnje znači biti „lud“ te da je odlazak stručnjaku mentalnog zdravlja znak slabosti koji ukazuje na to da se nismo bili u stanju sami izboriti sa svojim teškoćama. Nitko ne očekuje da si sami popravimo karijes na zubu, ili osporava da nam je potreban antibiotik kada imamo infekciju, no ljudi su skloni reagirati umanjivanjem, nelagodom ili osuđivanjem kada saznaju da idemo psihologu. Takve reakcije stvaraju začarani krug u kojem se ljudi koji doživljavaju smetnje psihičkog zdravlja osjećaju loše zbog smetnji koje doživljavaju, a zbog nemogućnosti da o tome otvoreno razgovaraju i dobiju podršku koja im je potrebna, osjećaju se još lošije. Djeca i mladi s problemima kada progovore, kažu da odbijanje, nerazumijevanje i diskriminacija povezani sa stigmama o mentalnom zdravlju mogu biti teži za podnijeti od samog stanja.
Svaki dan možemo nešto učiniti kako bismo očuvali svoje mentalno zdravlje: odvojiti vrijeme za sebe, pronaći ono što nas opušta, prepoznati stres na vrijeme i potražiti pomoć kada se ne možemo sami izboriti s problemima. Prisutnost podrške odrasle osobe poput učitelja, školske psihologinje, školske pedagoginje, roditelja, prijatelja i dr. ključni je čimbenik koji može pomoći mladima u rješavanju problema mentalnoga zdravlja.
Svi ljudi u životu prolaze kroz svoja „dobra“ i „loša“ razdoblja, svima nama se zna dogoditi da nam nešto što nam se u životu događa jednostavno postane preteško i prekomplicirano, ili neki problem počinje toliko utjecati na naš svakodnevni život da ga više ne znamo sami riješiti. U tom slučaju važno je potražiti pomoć.
Ako slomiš ruku ili imaš upalu pluća, otići ćeš doktoru koji će ti pomoći da se bolje osjećaš, zar ne? Kad ljudi žele bolje razumjeti svoje osjećaje, ponašanje i probleme koje ih muče u svakodnevnom životu, mnogi od njih će potražiti pomoć psihologa.
Potražiti pomoć nije znak slabosti, već hrabar korak koji je znak brige o sebi! Edukativni video Zagrebačkog psihološkog društva „Mentalno zdravlje“ možete pogledati
Svaki dan posvećujemo vrijeme brizi o svom izgledu. Što bi bilo kad bismo svaki dan posvećivali vrijeme i brizi o svojim osjećajima? Također, OVDJE posjetite portal Mentalna higijena
. (Katarina Biondić Kaštela)
Pošalji prijatelju
.png)
