Daruvar je smješten u istočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije i zapadnom dijelu Slavonije. Nalazi se na rijeci Toplici koja izvire na obližnjem Papuku. Daruvar je s okolnim naseljima 2001. imao 13.243 stanovnika te je bio drugi po veličini grad Bjelovarsko-bilogorske županije.

Prvi poznati stanovnici ovoga kraja bili su Iassi (Jasi), ilirsko pleme koje je ovdje obitavalo prije dolaska Rimljana. Rimljani su na prostoru današnjeg Daruvara osnovali naselje pod imenom Aquae Balissae (u značenju ''vrlo jaka vrela''). Naselje je bilo važno prometno čvorište te geotermalno lječilište u kojem su Rimljani njegovali svoje zdravlje. U gradu i okolici pronađeni su brojni ostaci iz rimskog razdoblja. Najpoznatiji je pronađeni predmet Carski krunski pehar - stakleni pehar za vino cara Aurelija iz 4. stoljeća, poznat pod nazivom "Vas diatretum Daruvarense" (danas se nalazi u bečkom  Kunsthistorisches Museum). Uvećana replika Carskoga krunskog pehara danas krasi geotermalni izvor u gradu, koji je poznat pod imenom "Tošin izvor", a nalazi se u samom središtu grada.

Hrvati doseljavaju na ovo područje nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva i osnivaju naselje Probatica. Kroza srednji vijek razvijaju se manja naselja Toplica, Četvrtkovac i Podborje, koja se kasnije spajaju u jedno naselje Podborje. Naselje s vremenom postaje i važno trgovište, a liječenje termalnom vodom nastavljeno je i u srednjem vijeku.

Otprilike 1760. na ove prostore dolazi plemićka obitelj Janković. Ta je obitelj u sljedećih 130 godina pridonijela snažnom urbanom i gospodarskom razvitku Daruvara. U obiteljskom grbu Jankovića se nalazio ždral (mađ. daru=ždral, var=grad) pa je prema njemu grad 1765. nazvan Daruvar.

Obitelj Janković počela je s gradnjom kupališno-lječilišnoga kompleksa. Najstarija kupka - Antunova kupka i Antunovo vrelo – sagrađena je 1772. godine. Temperatura je vode u Antunovu vrelu, koje se nalazi ispred kupke, 43° C. Voda iz Antunova vrela može se piti, a domišljati posjetitelji s toplom vodom mogu napraviti i čaj ili kavu.

Marijina kupka sagrađena je 1860. u alpskom stilu pa je zato stanovnici grada zovu i Švicarska vila. U 19. stoljeću njezina namjena bila je za smještanje gostiju koji su došli u toplice. Danas se u njoj nalazi sjedište Daruvarskog lječilišta. Deset godina kasnije sagrađena je i Villa Arcadia u obliku prekrasnog ljetnikovca koja je danas dio Daruvarskih toplica.
Naprepoznatljivija zgrada, koja je ujedno i simbol kupališta grada Daruvara, jest Centralna blatna kupka s velikom kupolom, izgrađena 1909. u maurskom stilu.

Obitelj je uredila i lječilišni perivoj nazvan po Juliju Jankoviću. Lječilišni perivoj pripada klasicističkim tvorevinama u vrtnoj umjetnosti i kao takav je i zaštićen. Istraživanja su pokazala da je to najstariji lječilišni perivoj u Hrvatskoj! U parku se nalazi i fontana s brončanom skulpturom kojoj je ime "Kupačica" (Augustinčić).

Obitelj Janković sagradila je i prekrasan barokni dvorac Janković (od 1771. do 1777.) s perivojem. Dvorac je građen u obliku slova U, ima tri krila koja ograđuju dvorište koje je okrenuto prema sjeveru. Centralno mjesto u središnjem krilu zauzima glavni salon koji je koncertna dvorana.
Dvorski perivoj nastajao je istodobno s gradnjom dvorca, po nacrtima bečkih arhitekata, a bio je dovršen 1780. godine. Perivoj nosi obilježja baroknog i pejzažnog stila. Neka stabla koja su tada posađena u perivoju još uvijek su živa. Takav je i Ginko biloba koji se nalazi ispred dvorca.
To je najstarija vrsta drveća na Zemlji, koja postoji više od 200 milijuna godina pa ga neki zovu i živući fosil. Drvo u Daruvaru je najveće i nastarije u Hrvatskoj, a drugo najstarije u Europi (najstarije drvo se nalazi u Londonu). Muški primjerak Ginka građani nazivaju još i Adam. Drvo ima raskošnu krošnju i opseg debla veći od sedam metara. Takav jedinstveni primjerak zaštićen je od 1974. kao pojedinačno stablo.
Dvorski perivoj zaštićen je u sklopu urbanističke cjeline Daruvar i kao nepokretni spomenik kulture zajedno s dvorcem.

Suvremeno gospodarstvo Daruvara temelji se na lječilišnom turizmu, prehrambenoj i metaloprerađivačkoj industriji te poljoprivredi.
Daruvar je u Hrvatskoj prepoznatljiv po lječilišnom turizmu u Daruvarskim toplicama. Daruvarske toplice – specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, tradicionalno su lječilište i čuvar tradicije korištenja izvora ljekovite termalne vode i mineralnog blata.
U Daruvaru je 2008. otvoren i termalni vodeni park 'Aquae Balissae'. Prostire se na 10.000 četvornih metara, od toga 2200 četvornih metara vodene površine. Vodeni park posjeduje: otvoreni i zatvoreni bazen s različitim vodenim atrakcijama (unutrašnji i vanjski tobogan, unutrašnji i vanjski dječji bazen, gejziri, slapovi, vodeni tuševi i ježevi u bazenu, whirlpool) te "mirnu  rijeku" dugu 220 metara.

Daruvar je u Hrvatskoj poznat i po Daruvarskoj pivovari. Pivovara je osnovana još davne 1840., a najpoznatiji proizvod je Staro češko pivo. Godišnje proizvede otprilike 250.000 hektolitara piva. U Daruvaru se nalazi i Badelova Daruvarska vinarija. Najzastupljenije su vrste vina graševina, pinot bijeli i sivi, chardonnay bijeli, sauvignon bijeli i bijeli rajnski rizling.
Možda je manje poznato da se u daruvarskoj IRIDA-i (Industrija ribe Daruvar) prerađuje slatkovodna riba, ali i morska riba te plodovi mora.

U gradu i neposrednoj okolici nalaze se i drugi turistički sadržaji koji upotpunjuju njegovu turističku ponudu. Planinari mogu uživati u šetnji planinarskim stazama Papuka, na čijem se Petrovu vrhu nalaze planinarski dom te skijaška staza s vučnicom. Daruvarski kraj poznat je po vrsnim sortama vinove loze i kvalitetnim vinima, a ljubitelji vina mogu uživati u degustaciji na Daruvarskoj vinskoj cesti.
Bogatstvo šuma, prostrana i bogata lovišta, nizine uz rijeke i slatkovodni ribnjaci nude brojne mogućnosti za razvoj lova i ribolova.

Zbog burne povijesti ovoga prostora, Daruvar ima slikovitu nacionalnu i vjersku strukturu stanovništva. Najbrojnija su nacionalna manjina Česi. Naseljavanje Čeha i ostalih naroda poticala je obitelj Janković kako bi  pokrenula zaostalo gospodarstvo. Mnogi su se bavili poljoprivredom, neki su podigli vlastite mlinove, ciglane i pilane, otvorili trgovine i gostionice te tako poticali razvitak gospodarstva Daruvara u 19. stoljeću. Zbog okupljanja češke nacionalne manjine i očuvanja običaja i kulture 1907. je osnovana Češka beseda. U gradu su osnovani Češka osnovna škola i češki vrtić. Najpoznatija kulturna manifestacija su Žetvene svečanosti (Dožinky).
O složenoj vjerskoj strukturi svjedoče sakralni objekti u prošlosti i danas: rimikatolička, pravoslavna, kalvinistička, baptistička i pentekostalna crkva te židovska sinagoga. Prema popisu iz 2001., od 13.243 stanovnika daruvarske općine bilo je 9868 katolika, 1634 pravoslavaca, 110 baptista, 86 pripadnika islamske vjere, 27 adventista, 15 Jehovinih svjedoka, 12 kalvinista, osam evangelista, dok pripadanika ostalih vjera ima neznatan broj. Veći je broj agnostika i neizjašnjenih (832) i onih koji su izjavili da nisu vjernici (565).

Podgarić je naselje u općini Berek u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Nalazi se u brežuljkastom području na obroncima Moslavačke gore. Područje je bogato izvorima vode i potocima, među kojima se ističe potok Garešnica. U šumama se nalazi raznovrsna divljač: jeleni, divlje svinje, mufloni, jeleni lopatari, srne itd.
Naselje Podgarić slabo je naseljeno. Prema popisu stanovništva iz 2001., naselje je imalo 68 stanovnika. Prije nekoliko godina opet je oživio turizam. Osim starih gradova i velebna spomenika NOB-u, tu su uz jezerce brojni sadržaji koji mame ljubitelje prirode, igre i druženja.
U neposrednoj blizini nalazi se više srednjovjekovnih utvrda: Garić grad, Košuta grad, Jelen grad, Bršljanovac, Gradina i Marić grad. Posebno se ističe Garić grad, koji se nalazi iznad Podgarića. Prvi se put spominje u 12. stoljeću, a utvrdu je sagradio hrvatski ban Stjepan Šubić. Sačuvane su ruševine, koje su danas omiljeno izletište.

U Podgariću se nalazi veliki "Spomenik revolucije" posvećen žrtvama Drugoga svjetskog rata, rad kipara Dušana Džamonje iz 1967. godine. Tu se dogodio partizanski ustanak 1941., a u obližnjim šumama nalazile su se tri partizanske bolnice. Kraj spomenika je i partizansko groblje.

Ostale fotografije mogu se pogledati u fotogaleriji.

Pripremila Kristina Fruk, prof.