Ljudi diljem svijeta svjedoče danas dramatičnom rastu mogućnosti pristupa informacijama i različitim oblicima komuniciranja. Kako pristupiti medijskim sadržajima, kako pretraživati medije, kako analizirati i kritički procijeniti medijsku poruku, kako se njome koristiti te kako pridonijeti mudro sadržaju, odnosno kako kreirati medijsku poruku? Kako se možemo angažirati da medijima i informacijsko-komunikacijskom tehnologijom promičemo jednakost, interkulturalni i međureligijski dijalog, mir, slobodu izražavanja i pristup informacijama?

Odgovore na sva ova pitanja odlučili smo sami saznati uključujući se u projekt Erasmus+ The Media. What next?. U projekt je uključeno nekoliko škola iz različitih zemalja. Škole u partnerstvu: Osnovna škola Ante Kovačića, Zlatar (Hrvatska); Zakladna škola, Nova Dedinka (Slovačka); Szkola Podstawowa nr 10 im.Janusza Korczaka, Tarnobrzeg (Poljska); Zakladni skola Nove Mesto nad Metuji, Komenskeho 15, okres Nachodpisati, Nové Město nad Metují (Češka) te Moletu r. Giedraiciu Antano Jaroseviciaus gimnazija, Giedraiciai (Litva).

Svi su govorili o Erasmusu. Što je to - nitko nije bio posve siguran. Razmjena učenika, putovanja u daleke države; bilo je tu mnogo teorija - realističnih, ali i onih malo manje uvjerljivih. Učenik po učenik i ubrzo se formirala mala skupina zainteresiranih za taj zanimljiv i novi projekt. Uz duge razgovore sa školskim knjižničarom, mnogo pitanja i odgovora, sve je postajalo jasnije. Bit će to razmjena učenika, ove i sljedeće školske godine, na kojima će se kroz primjere dobre prakse učiti o medijskoj pismenosti. No, sve je moralo odnekud početi. U ponedjeljak, 26. studenoga, u posjet našoj školi stigle su učiteljice iz Poljske, Slovačke i Litve. Ujutro, u 9 sati, naše smo gošće dočekali u školskoj čitaonici gdje smo se upoznali te porazgovarali o tome što nas očekuje narednih dana. Na uvodnoj je svečanosti sudionike, na njihovim materinskim jezicima, najprije pozdravio ravnatelj škole Marijan Posarić. Potom su sve nazočne pozdravili zlatarska gradonačelnica Jasenka Auguštan Pentek i uime župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu Ivan Lamot.
Nakon uvodnih aktivnosti gošće su provele jedan školski sat hospitirajući na satu Engleskoga jezika kod učiteljice Tanje Tomice, gdje su mogle vidjeti kako se poučava strani jezik u našoj školi. Nakon ručka počele su radionice na kojima se dogovarao plan aktivnosti tijekom projektnog razdoblja. U poslijepodnevnim satima učiteljice Ana Adanić i Dijana Vizir odvele su učiteljice iz partnerskih škola u šetnju Zlatarom te su posjetile Gradsku knjižnicu Zlatar. U knjižnici su se čule zanimljivosti o povijesti grada, školstva u našemu kraju i povijesti Gradske knjižnice. Gošće smo upoznali s djelatnošću knjižnice te naslovima kojima ona raspolaže — za koji uzrast, koje tematike, koji su autori najzastupljeniji i sl. Uvidjeli smo koliko se razlikuju stavovi i načini razmišljanja o knjižničnoj djelatnosti u različitim sredinama i dijelovima svijeta. Knjižnice koje naše gošće imaju u svojim gradovima mnogo su manjega kapaciteta, otvorene su vrlo rijetko i nemaju stručnih ljudi koji bi im mogli pomoći. Sve to utječe na naviku čitanja kod djece, što mladi u njihovim sredinama nemaju razvijeno u toj mjeri kao što je to kod nas. Složili smo se u tome da je razlog nezainteresiranosti djece za čitanje taj što nemaju knjižnice koje su pristupačne i stručne te ih nema što motivirati za čitanje.

Mi u Zlataru imamo tu sreću da imamo knjižnice koje rade puno radno vrijeme, u kojima rade stručne osobe i koje su odlično opremljene kako s naslovima za odrasle tako i za djecu, koja u Gradskoj knjižnici imaju i svoj poseban odjel u kojemu se mogu družiti, igrati, crtati i čitati sve što ih zanima. Naše gošće bile su ugodno iznenađene Gradskom knjižnicom jer su u njoj pronašle mnogo ideja za svoje učenike. Nakon posjeta knjižnici uslijedila je večera i neformalno druženje.

Kako bi gosti upoznali naš kraj i ono što je u njemu vezano uz medije, sljedeći dan organiziran je edukativni izlet po Hrvatskom zagorju. Naše prvo odredište bio je Radio Kaj u Krapini. Iznenadila nas je količina poslova koje ta radijska postaja obavlja, način na koji rade te kako to sve rade u vrlo malom prostoru. Razlog tome što im nije potreban veći prostor je taj što velik broj njihovih zaposlenika radi na terenu. Svi smo ponešto čuli o tome rado slušanom radiju, a na kraju smo odradili i svoj dio posla. Naši su učenici pozdravili sve slušatelje i izabrali pjesmu koja je uživo puštena u eteru. Dok su oni to radili, učenici Leonardo Rihtarić i Paula Sviben, uz ravnatelja Marijana Posarića, školskog knjižničara Denisa Vinceka i učiteljicu Eriku iz Slovačke, dali su kratke izjave o projektu. Nakon posjeta Radiju Kaju krenuli smo do Muzeja krapinskog pračovjeka i upoznali se sa životom neandertalaca u Krapini prije otprilike 130 000 godina. Učenicima je to bilo vrlo zanimljivo, kao i našim gošćama. Vodič je svoj obilazak i vodstvo muzejem pripremio na engleskom jeziku, što nas je sve potaklo na to da pozornije slušamo i pratimo kako bismo sve dobro čuli i razumjeli. Nakon razgledanja muzeja počele su lepršati pahuljice snijega te je bilo jako hladno. Brzo smo pojeli sendviče i popili sokove koje su nam u školi pripremili te smo krenuli prema Pregradi. Tamo smo posjetili Muzej Grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina te Zagorsku katedralu.

– Od numizmatičke zbirke do starog rudnika, posebno mi je bila zanimljiva zbirka sačuvanih predmeta tvornice lijekova iz 1893. godine – izjavila je jedna učenica.

S temom našeg projekta – The media, what next? – povezali smo i plakate, odnosno reklame za tvornicu i ljekarnu iz Pregrade, napisane na mnogo jezika.

Nedaleko od muzeja je  crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, poznatija kao Zagorska katedrala. Učenicima se posebno svidio simpatičan svećenik vlč. Ivan Mikec (koji je donedavno službovao kao župnik u Zlataru susjednom Loboru), a zanimljive su im bile i orgulje te velika slika Uznesenja. Te su dvije bitne stvari kupljene od Kaptola, prethodno napravljene za Katedralu u Zagrebu. Razgledanjem crkve završio je i naš poučni izlet Zagorjem. Zadovoljni novim saznanjima o Hrvatskom zagorju krenuli smo kući.

U srijedu, 28. studenoga, u jutarnjim satima, za gošće bila je organizirana radionica koju je vodio stručni suradnik knjižničar Denis Vincek s učiteljicom Informatike Ninom Posarić. U programu Audacity stvarali su svoju radijsku emisiju. Radionica je trajala do poslijepodnevnih sati kada su mali folkloraši, učenici 3.b razreda, uz vodstvo učiteljice Anite Petanjek-Macan, pripremili za gošće kratak program. Po njihovim izrazima lica dalo se zaključiti kako su bile oduševljene onime što su vidjele. Uz velik pljesak učenici su ispraćeni u svoj razred, a učiteljice Ana i Dijana ponovno su povele gošće na kratak izlet.

Ovoga puta pridružio im se i ravnatelj Marijan Posarić. Nakon kratke šetnje središtem Zlatara zastali smo u Galeriji izvorne umjetnosti. Kao jedina galerija u Hrvatskoj, nastala je okupljanjem dvjestotinjak autora koji su joj darovali svoja djela. Od 2006. djeluje kao samostalna ustanova i kao takva službeno je registrirana 2007. godine. Današnji fundus obuhvaća otprilike 500 likovnih djela od kojih su izrazito vrijedne slike: Očurska vapnenica, Ploveći akt, Krapinski pračovjek (autor Matija Skurjeni), Stari Slaven, Smjenjivanje pretka, Matija Gubec, Bata s četiri zanata, Moja žena (autor Sava Sekulić), Pri obedu (autor Dragan Gaži), Proljetno cvijeće, Krajolik moga sela, Rascvjetalo stablo (autor Ivan Rabuzin) te brojne druge. U Galeriji razgledali smo djela netom postavljene izložbe.

Nakon posjeta Galeriji uputili smo se prema Belcu gdje smo posjetili župnu crkvu Blažene Djevice Marije Snježne. Ta je crkva jedan od najljepših sakralnih interijera iz baroknog razdoblja u Hrvatskoj, a Majka Božja Snježna je zaštitnica Krapinsko-zagorske županije. Uza svetište u Mariji Bistrici bila je glavno proštenjarsko odredište u Zagorju. Pod vodstvom Željka Slunjskog čuli smo najvažnije o crkvi te se nakon razgledanja vratili u Zlatar. Našim gošćama u svakom trenutku dostupna je bila prevoditeljica, učiteljica Ana, koja im je uvelike olakšala praćenje priča i legendi vezanih uz crkvu i mjesto.

U četvrtak smo se ponovno okupili, ovoga puta u većem broju. Pridružili su nam se, uz članove školske Erasmus+ skupine, i predsjednici viših razreda te smo zajedno autobusom krenuli prema Zagrebu gdje nam je prvo odredište bila Hrvatska radiotelevizija. Bilo je to vrlo zanimljivo iskustvo. Zgrada HRT-a ima 32 kilometra hodnika, 75 000 komada nakita i na tisuće komada odjeće. Prošli smo gotovo cijelu zgradu, posjetili studije u kojima se snimaju naše najomiljenije emisije, prošli kroz HRT-ovo ogromno garderobno spremište i upoznali neka lica s malih ekrana. Sve u svemu, bilo je mnogo toga zanimljivog za čuti i naučiti. Nakon toga uputili smo se u središte našega glavnoga grada gdje smo, osim znamenitosti Zagreba, posjetili i mjesta koja su usko povezana s temom našega projekta. Zadovoljni i s pozitivnim iskustvima vratili smo se u Zlatar. Kao i svakoga dana tijekom ovog susreta, u večernjim satima vrijeme je bilo rezervirano za večeru i druženje, uz nezaobilaznu evaluaciju onoga što se taj dan vidjelo i naučilo. Klikni na opširnije za nekoliko fotografija. (Ana Adanić, mag, prim. educ., i Dijana Vizir, mag, prim. educ.)