U petak, 31. ožujka, u Zagreb je u kino Tuškanac pristiglo 287 ljubitelja knjige: 234 učenika i 53 mentora – školskih knjižničara i učitelja

Projekt je počeo prije šest godina u Osnovnoj školi Ante Kovačića u Zlataru, a osmislili su ga knjižničari gđa Saša Sabol i gosp. Denis Vincek i te prve školske godine uza zlatarsku školu sudjelovale su OŠ Belec, OŠ Mače i OŠ Franje Horvata Kiša Lobor. Već sljedeće godine na završnicu u Zlatar dolazi 12 škola - uz one iz Zagorja bile su tu zagrebačke škole i OŠ Budaševo – Topolovac – Gušće iz Sisačko-moslavačke županije. Projekt, čiji je nositelj OŠ Ante Kovačića Zlatar, a voditelj naš knjižničar gosp. Denis Vincek (jer S. Sabol otišla je raditi u Gradsku knjižnicu Krapina), nastavio je dalje uz veliku podršku ravnateljice gđe Rajne Borovčak.

Završnica projekta uvijek je povezana uz Međunarodni dan dječje knjige koji se obilježava svake godine 2. travnja.  A što knjiga znači, najbolje su nam kazali učenici, ali i učitelji iz Osnovne škole Augusta Šenoe iz Gundinaca: "čitajući putujemo", "čitanje jača", "čitajući učimo", "razvijamo um", "čitajući otkrivamo nova mjesta", "čitajući obogaćujemo znanje", "knjiga je učiteljica života", "knjiga usrećuje", "knjiga je najbolji prijatelj", "knjiga je ljubav", "knjiga je moć"…

I učiteljica 3.a iz Osnovne škole Ante Kovačića iz Zlatara gđa Silvija Adanić navodi brojne dobre strane čitanja, a pogotovu kada se ono događa naglas u razredu: "jača se koncentracija i potiče mašta i to onda učenike potiče na dalje učenje i istraživanje, na rješavanje problema, a s druge strane istodobno opušta, jača empatiju, a kada se u sve to uključe osjećaji, čitanje može popraviti raspoloženje".

Gđa Silvija Adanić, dipl. učiteljica, Osnovna škola Ante Kovačića Zlatar (stoji)

"I ne samo to, primijetila sam da se kroz ovakve projekte, u kojima također kao i u svakoj nastavnoj epizodi možemo pratiti napredovanje učenika u kognitivnom, afektivnom i psihomotoričkom području, takvo projektno čitanje učenicima jamči odličnu zabavu, motivirani su odlaskom na završnicu u Zagreb, no ne smijemo zaboraviti ni ono prvo što su i nas učili na našim učiteljskim fakultetima, a to je da čitajući možemo postići da djeca obogate rječnik", kaže gđa Silvija Adanić, dipl. učiteljica iz Zlatara.

A kako učenike potaknuti na čitanje, pogotovu one građe koja još uvijek postoji u našim knjižnicama – a nije u obveznoj lektiri?

Gđa Tina Radovanović, dipl. knjižničarka iz Osnovne škole Iver Sesvete, kaže da je čitanje naglas odličan način kako potaknuti čitanje uopće. Drugi odličan način je dramatizacija pročitanoga, zatim situacije u kojima su kao gosti-čitači ravnatelj škole, roditelj ili neka učenicima poznata osoba.

"Raduje me što je projekt "Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige" ove godine prvi put u većem obujmu dao recept kako oživjeti te zaboravljene knjige kojih još uvijek mnogo ima u našim školskim knjižnicama. To su videouradci i radijski prilozi – u trajanju do tri minute – u kojima su učenici pronašli da je multimedija ono što je karakteristično za digitalno doba, ali da se opet može povezati s klasičnom knjižničnom građom. Učenici i njihovi mentori pokazali su zavidna znanja i vještine u korištenju Web 2.0 alata i mislim da bi projekt trebao krenuti u tom smjeru", ističe knjižničarka gđa Tina Radovanović.

A da je projekt zaživio, svjedoči činjenica da su u njemu sudjelovale škole iz svih krajeva Hrvatske: OŠ Ante Kovačića Zlatar, OŠ Budaševo - Topolovac - Gušće, OŠ Jurja Barakovića Ražanac, OŠ Eugena Kvaternika Velika Gorica, OŠ Ivana Zajca Rijeka, OŠ Marije Jurić Zagorke Zagreb, OŠ Viktora Kovačića Hum na Sutli, OŠ "Srdoči" Rijeka, OŠ Đure Deželića Ivanić-Grad, OŠ Iver Sesvete, PŠ Podbrest - OŠ Orehovica, OŠ kralja Tomislava Zagreb, OŠ Oroslavje, OŠ Augusta Šenoe Gundinci, OŠ "Antun Klasinc" Lasinja, OŠ Franje Horvata Kiša Lobor, OŠ Podmurvice Rijeka, OŠ Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko, Područna škola Nikole Tesle Moravice, OŠ Ante Starčevića Rešetari. OŠ Ivana Gorana Kovačića Staro Petrovo Selo, OŠ Trnovitica,  Katolička osnovna škola Svete Uršule, OŠ Veliki Bukovec, OŠ Bistra, OŠ Plaški, OŠ Eugena Kvaternika Rakovica, OŠ Netretić, OŠ Nikole Hribara Velika Gorica, OŠ Trnsko Zagreb, OŠ Vugrovec-Kašina, OŠ Ivana Filipovića Zagreb, OŠ dr. Vinka Žganca Zagreb, OŠ Bartola Kašića Zagreb, OŠ Stubičke Toplice i OŠ Vladimira Nazora Budinščina (čiji su učenici i mentori bili na završnici) te OŠ "Ljudevit Gaj" iz Lužana kraj Slavonskog Broda, OŠ "Antun i Stjepan Radić" iz Gunje, OŠ Siniše Glavaševića iz Vukovara, OŠ Petar Berislavić iz Trogira, OŠ Davorina Trstenjaka iz Zagreba, OŠ Zlatar-Bistrica. OŠ Brezovica iz Zagreba te OŠ Zapruđe iz Zagreba koje su sudjelovale također u projektu i poslale svoje radove koji su izloženi na završnici.

Našu školu predstavljali su Fabijan Rogina, Marta Kotolenko i Mihael Pavlek iz 3.a razreda koje su pripremili razredna učiteljica gđa Silvija Adanić i školski knjižničar gosp. Denis Vincek.

Mihael Pavlek, Fabijan Rogina i Marta Kotolenko iz 3.a razreda Osnovne škole Ante Kovačića iz Zlatara prestavljaju knjige Ništa bez Božene

Po dvoje ili više učenika iz svake škole predstavilo je, uz već spomenutim videoisječcima i radijskim snimkama, različitim scenskim prikazima – od lutkarskih predstava do igrokaza – zaboravljene knjige poput Zvižduka s Bukovca, Plavog kaputića, Kekeca nad samotnim ponorom, Devetorice hrabrih, Neprijatelja br. 1,  Kaktus bajki, Konjića sa zlatnim sedlom, a to su naslovi koji su već bili obrađivani, doduše na različite načine, i prijašnjih godina. Stručni suradnici školski knjižničari ove su školske godine malo pozornije "prekopali" svoje police pa su se pojavili mnogi novi-stari naslovi: Ništa bez Božene, Veseli zemljopis, Lažeš, Melita, Mama, tata i ja, Razigrani svijet životinja, Dobra oluja, Krijesnice, Tikva s nosom i mnogi drugi.

U našim se školama, svi priznaju, vrlo malo radi rukama tako da je ono psihomotoričko područje često nepravedno zapostavljeno. Stoga posebno valja istaknuti brojne rekvizite koje su učenici sa svojim mentorima sami u školama izradili kako bi uprizorili sadržaj pročitanih knjiga, a veliki pljesak dobile su goleme figure izrađene od kartona kojima su učenici OŠ Ante Starčevića iz Rešetara kraj Nove Gradiške prikazali likove Kušanova romana Lažeš, Melita.

Učenici Osnovne škole Ante Starčevića iz Rešetara maštovito su prikazali Kušanov roman Lažeš, Melita

Učenici OŠ "Antun Klasinc" iz Lasinje izradili su maketu svojega razreda nakon čitanja zbirke pjesama Ima jedan razred Stjepana Jakševca

Veliki pljesak dobili su i učenici OŠ "Antun Klasinc" iz Lasinje koji su sa svojom knjižničarkom gđom Viktorijom Tomšić i učiteljicom gđom Martom Zmajlović – nakon čitanja djela Ima jedan razred već pomalo zaboravljenoga Stjepana Jakševca – izradili i sa sobom u Zagreb donijeli maketu svojega razreda.

Trosatni program realizirali su Vilim Kobeščak, 8.a, OŠ Ante Kovačića Zlatar; Matija Varga, 7.b, OŠ Ante Kovačića Zlatar; Luka Buconjić, 4.c, OŠ Trnsko Zagreb; Lidija Kadoić, 8.a, OŠ Ante Kovačića Zlatar i gosp. Denis Vincek, školski knjižničar iz Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar, koji je autor i voditelj projekta "Čitajmo zajedno - čitajmo naglas: zaboravljene knjige" sve ove godine

Vrijednost poticanja čitanja i povezivanja tiskane građe s novim medijima prepoznao je Hrvatski filmski savez u čijoj je kinodvorani Tuškanac bila završnica ovogodišnjeg projekta čitanja zahvaljujući kontaktima našega knjižničara gosp. Denisa Vinceka. Ne smije se zaboraviti ni osmaše Vilima Kobeščaka i Lidiju Kadoić te sedmaša Matiju Vargu iz OŠ Ante Kovačića Zlatar kao i Luku Buconjića iz OŠ Trnsko koji su realizirali cijeli trosatni program, a što su ga glazbenim točkama obogatili Viktor Petrić, Petar Đurčević i Roko Drešar iz 4.c, OŠ Trnsko. Projekt sve ove godine ima potporu ravnateljice Osnovne škole Ante Kovačića iz Zlatara gđe Rajne Borovčak.

Viktor Petrić, 4.c, Osnovna škola Trnsko Zagreb

Svim učenicima i njihovim mentorima uručene su potvrde i priznanja.

Valja napomenuti da je gđa Marina Zlatarić iz Hrvatskog filmskog saveza upoznala knjižničare i razredne učitelje s Medijskom školom "Dr. Ante Peterlić" te da će mnogi knjižničari, vjerujemo, pohađati ovu školu. Veliku podršku projektu ove je godine dao i ravnatelj Osnovne škole Trnsko iz Zagreba.

Gđa Marina Zlatarić iz Hrvatskoga filmskog saveza predstavila je Školu medijske kulture "Dr. Ante Peterlić"

Ovaj projekt nije i neće biti natjecateljskoga karaktera – svi su uvijek prvi, a završen je porukom učenika OŠ Ivana Zajca iz Rijeke: "Vidimo se dogodine, u 7. ciklusu "Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige".

Učenici OŠ Ivana Zajca iz Rijeke s porukom: "Vidimo se dogodine, u 7. ciklusu "Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige!"

A što o projektu  "Čitajmo zajedno - čitajmo naglas: zaboravljene knjige" kažu dvije školske knjižničarke?

Gđa Svjetlana Devčić, OŠ Trnsko Zagreb:

"U svakidašnjem radu nastojim istaknuti važnost dječje književnosti i čitanja te motivirati učenike na čitanje. Uključivanjem u projekt "Čitajmo zajedno – čitajmo naglas: zaboravljene knjige" primijetila sam da svi učenici iz razreda, bez obzira na predstavljanje na završnici projekta, sudjeluju u čitanju naglas, u analizama, istraživanju na različitim medijima. Učenici, jednostavno rečeno, "ulaze" u likove i detaljno ih analiziraju. Oduševljeni su projektom i odmah po njegovu završetku postavljaju pitanje o sudjelovanju sljedeće godine."

Gđa Nensi Čargonja Košuta, OŠ "Srdoči" Rijeka:

"O autorskom projektu "Čitajmo zajedno - čitajmo naglas: zaboravljene knjige" imam samo riječi hvale; bilo s knjižničarskog, bilo s učeničkog gledišta. Kao knjižničar, pohvaljujem već samu ideju da se tisuće i tisuće svezaka nekadašnjih obveznih lektirnih naslova u našim školskim knjižnicama spasi od zaborava ili (što je još važnije) jednosmjernog puta u najbliže reciklažno dvorište, a što se tiče učenika – pa recimo samo da je njima već i sama ideja čitanja određene knjige naglas, jedanput na tjedan, u zajedništvu s razrednim kolegama i k tome još u prostoru koji nije nužno njihova učionica (nego, primerice, školska knjižnica ili čak školsko dvorište), izuzetno zanimljiva i intrigantna. Činjenica da je riječ o knjizi koja k tome nije obvezna lektira, nakon koje ne slijedi uobičajena provjera i vrjednovanje te koja se ne mora pročitati za najviše 30 dana, dodatno ih "opušta" i u konačnici rezultira nadasve kreativnim dječjim radovima (scenskim igrama, fiktivnim intervjuima s likovima ili autorima djela, stripovima, digitalnim prezentacijama ili filmovima, likovnim mapama itd.), nastalim u korelaciji s različitim nastavnim predmetima koji, prilikom obrade naslova obvezne lektire, zbog nedostatka vremena najčešće izostaju. Stoga, svim kolegama koji još eventualno dvoje, toplo preporučam da se već dogodine uključe te postanu dijelom naše velike (glasne) čitalačke obitelji!"